Węgry w działalności chorwackiego ruchu ustaszy (1929–1934)

Hungary’s role in the activity of the Ustasha – Croatian Revolutionary Movement (1929–1934)

Hungary’s role in the activity of the Ustasha - Croatian Revolutionary Movement (1929-1934). The Ustasha (Ustaša) movement developed in Hungary, establishing its cadre organisation framework, seeking the support of Croatian migrant communities and training task forces in diversion and terrorist tactics. Following their disclosure, however, they were no longer supported by the Hungarian authorities.

Maďarsko v činnosti chorvatského hnutí ustašovců (1929–1934)

---

REFERENCES:

• Archivio Centrale dello Stato, Ispettore Generale di Pubblica Sicurezza, Carte Conti (Rzym).
• Archivio Storico Diplomatico del Ministero degli Affari Esteri, Roma, Affari Politici 1919–1930 (Rzym).
• Hrvatski Državni Arhiv (Zagrzeb),
• 2 (Savska banovina. Odjeljak upravnog odjeljenja za državnu zaštitu),
• 1561 (Služba državne sigurnosti, Republički sekretarijat za unutrašnje poslove Socijali­stičke Republike Hrvatske
• Documenti Diplomatici Italiani, VII seria, Roma 1967–1975.
• A horvát-magyar együttélés fordulópontjai. Intézmények, társadalom, gazdaság, kultura, red. P. Fodor, D, Šokčević, J. Turkalj, D. Karbić, Budapest 2015.
• Bartulin N., The Racial idea in the Independent State of Croatia, Leiden–Boston 2014.
• Basta M., Rat je završen 7 dana kasnije, Ljubljana 1962.
• Gobetti E., Dittatore per caso: un piccolo duce protetto dall’Italia fascista, Napoli 2001.
• Hamerli P., Croatian political refugees living in emigration in the interwar period: the case of the Croatian political refugees in Hungary, Hungarian Historical Review 6 (2017), nr 3, s. 624–646.
• Hamerli P., The Hungarian-Italian support of the Croatian separatism between 1928 and 1934, West Bohemian Historical Review 5 (2015), nr 1, s. 51–76.
• Heka L., Hrvatsko-ugarski odnosi od srednjega vijeka do Nagodbe iz 1868. s posebnim osvrtom na pitanje Slavonije, Scrinia Slavonica. Godišnjak Podružnice za povijest Slavonije, Srijema i Baranje 8 (2008), s. 152–173.
• Hornjak A., Susreti i sukobi. Ogledi o srpsko-mađarskim odnosima, Beograd 2017.
• Jareb J., Šest dokumenata o prvom dodiru dra Ante Pavelića s talijanskom vladom 1927, Hrvatska revija 4 (1970), s. 1165–1178.
• Jareb M., Ustaško-domobranski pokret od nastanka do travnja 1941. godine, Zagreb 2006.
• Krizman B., Ante Pavelić i ustaše, Zagreb 1986.
• Krušelj Ž., U žrvnju državnog terora i ustaškog terorizma, Koprivnica 2001.
• Matković S., Prilozi za politički životopis Ive Franka i evoluciju pravaštva, Časopis za suvremenu povijest 40 (2008), nr 3, s. 1067–1086.
• Ormos M., Merénylet Marseille-ben, Budapest 1984.
• Paszkiewicz J., Jugosławia w polityce Włoch w latach 1914–1941, Poznań 2004.
• Paszkiewicz J., Terrorism in service of the Croatian independence. The international con­nections of the Croatian separatists (1929–1941), [w:] Europa Środkowa i Bałkany. Konteksty historyczne i politologiczne, red. M. Korzeniewska-Wiszniewska, A. Ka­story, R. Woźnica, Kraków 2019, s. 343–359.
• Pogorelec J., Les secrets des organisations terroristes au service du révisionnisme, Paris 1934.
• Pogorelec J., Tajne emigrantskih zločinaca. Ispovijest Jelke Pogorelec o Gustavu Perčecu i drugovima, koji u tuđoj službi rade protiv vlastite domovine grozote na Janka Puszti, Zagreb 1933.
• Šadek V., Logor i razvoj ustaške organizacije u Podravini do 1934, Podravina: časopis za multidisciplinarna istraživanja 11 (2012), nr 21, s. 47–56.
• Sokcsevits D., Horvátország a 7. századtól napjainkig, Budapest 2011.
• Tibor Eckhardt’s great speech before the Council of The Laague of Nations, Danubian review 1 (1934), nr 7, s. 6–7.
• Vinaver V., Jugoslavija i Mađarska 1918–1933, Beograd 1977.
• Vinaver V., Svetska ekonomska kriza u Podunavlju u nemački prodor 1929–1934, Beo­grad 1987.